Suha koža: čime je liječiti? II.dio

Piše: mr. sc. Jaka Radoš dr. med., spec. dermatovenerologije Klinika za kožne i spolne bolesti Šalata, Zagreb

Važni sastojci emolijensa

Idealan bi emolijens trebao sadržavati kombinaciju sastojaka koji se odnose na gore opisani gubitak spojeva, a to su: voda, masnoće, tvari koje navlače ili zadržavaju vodu (tzv. ovlaživači) i tvari koje mogu djelovati na diferencijaciju stanice.

Takvi bi emolijensi štitili kožu od daljnjeg oštećivanja smanjujući gubitak vode, iritaciju i svrbež i poticali nastanak normalne kože obnavljajući epidermalnu diferencijaciju.

Suha koža: čime je liječiti?

Piše: mr. sc. Jaka Radoš, spec. dermatovenerologije Klinika za kožne i spolne bolesti Šalata

Suha koža čest je simptom brojnih kroničnih bolesti kože, kao što je atopijski dermatitis, no može nastati i zbog utjecaja okolišnih čimbenika, ponajprije hladnog vremena i učestalim isušivanjem kože tuširanjem.

Premda u medicinskom smislu takav poremećaj nije težak i nije riječ o bolesti u pravom smislu riječi, suha koža može biti razlogom estetski nezadovoljavajućega i nenjegovanog izgleda kože, lošeg osjećaja, svrbeža i može se negativno odraziti na kvalitetu života.

Atopijski dermatitis

Piše: mr. sc. Ivan Vukšić, dr. med., spec. dermatovenerologije, KB Split

Atopijski dermatitis (AD) veoma je česta kronično recidivirajuća upalna bolest kože koja zahvaća 10 – 20% opće populacije. Više od 60% pacijenata dobije bolest u prvoj godini života, sljedećih 25% od prve do pete godine, a bolest se pojavljuje i u 1 – 3% odraslih.

Posljednjih nekoliko desetljeća došlo je do trostrukog porasta prevalencije AD – a.

Razlog nije u cijelosti objašnjen, a najzanimljivija je tzv. “higijenska hipoteza” koja smatra da se alergijske bolesti mogu spriječiti izlaganjem banalnim infekcijama u ranom djetinjstvu koje se prenose nehigijenskim kontaktima.

Psorijaza

Piše: mr. sc. Jadranka Sokol dr. med., spec. za kožne i spolne bolesti Dom zdravlja Zagreb - Zapad

Kako je definirati? Možda je najjednostavnija definicija ona koja kaže da je psorijaza kronična upalna kožna bolest sklona recidivima, a koja najčešće nastaje na temelju nasljedne sklonosti.

To znači da nije prirođena, nego da se sklonost za razvoj bolesti nasljeđuje.

Psorijaza je raširena po cijelom svijetu, ali joj se učestalost razlikuje prema rasama i podnebljima. Najčešća je među bijelcima i stanovnicima Europe gdje od psorijaze boluje 1 do 3% stanovnika.

U našoj zemlji prevalencija psorijaze iznosi 1,2 do 1,5%.

Kod Eskima, sjevernoameričkih i južnoameričkih Indijanaca psorijaza je gotovo nepoznata bolest.